Monitoring kiseličinog vatrenog plavca (Lycaena dispar) na području Međimurske županije

Dataset type

This dataset that contains primary occurrence data for species.

Description

Monitoring kiseličinog vatrenog plavca (Lycaena dispar) Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode provodi od 2017. godine.

Kiseličin vatreni plavac higrofilni je leptir, koji se pojavljuje u mozaiku vlažnih staništa kao što su močvare, vlažni travnjaci, rubovi rijeka, obale, staništa blizu jezera, rijeka i potoka – i posvuda gdje se pojavljuju biljke za hranjenje ličinki. Biljka hraniteljica kiseličinog vatrenog plavca je kiselica (lat. Rumex). Ostale vrste biljaka koje se pojavljuju na livadama uz kiselice i proizvode nektar također su važne kao hrana leptirima, posebice za ženke. Kiseličin vatreni plavac ima najmanje dvije generacije u Hrvatskoj. Prva se pojavljuje od druge polovice svibnja do sredine lipnja, a druga od sredine ili kraja srpnja do kraja kolovoza. Druga generacija je obično brojnija od prve. Međutim, može se pojaviti parcijalna treća generacija u rujnu ili listopadu, ovisno o godišnjem dobu. Monitoring kiseličinog vatrenog plavca (Lycaena dispar) radi se prema Nacionalnom programu za praćenje stanja očuvanosti vrsta u Hrvatskoj, Kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar), Šašić Kljajo M., Hrvatski prirodoslovni muzej, 2014., Obrazac za ispunjavanje podataka o monitoringu leptira.

Brojanje na transektnim linijama najjednostavniji je i najučinkovitiji način motrenja dugoročnih promjena brojnosti leptira. Transekt je fiksna trasa koja ide duž potoka, bara ili dijagonalno preko vlažnih livada, široka obično 5 m, unutar dijela staništa gdje su leptiri prisutni. Također je podijeljena u odjeljke koji predstavljaju homogena staništa ili uvjete upravljanja. Njegova duljina ne smije prijeći 2 km ili ga je moguće prijeći laganim hodom za oko jedan sat. Transekt treba pratiti što je moguće češće svake godine, no najmanje tri puta tijekom razdoblja letenja druge generacije. Tijekom šestogodišnjeg razdoblja svaki transekt potrebno je obilaziti tijekom dvije sezone (tj. dva puta u šest godina).

Terenski izlazak mora se obaviti samo kad su vremenski uvjeti prikladni za aktivnost leptira: između 10 i 16 sati, za sunčanih dana, s brzinom vjetra manjom od 5 (Beaufortova ljestvica) i temperaturom iznad 17 °C. Terenski djelatnici trebaju imati sa sobom entomološku mrežicu, GPS uređaj, fotoaparat i obrazac za ispunjavanje podataka.

Budući da vrsta ima najmanje dvije generacije, praćenja rasprostranjenosti mogu se provesti u oba razdoblja, pet dana nakon početka razdoblja letenja kada je dosegnut vrhunac veličine populacije (tj. kraj svibnja – početak lipnja i sredina srpnja do kraja srpnja). Područja praćenja moraju obuhvatiti poznata staništa kiseličinog vatrenog plavca kao što su vlažni travnjaci, rubovi rijeka, obale, staništa pokraj jezera, rijeka i potoka.

Data quality

Monitoring kiseličinog vatrenog plavca (Lycaena dispar) na području Međimurske županije 2020. godine

Metode osiguranja kvalitete podataka: Podaci su uređeni od strane vlasnika, Provjera zapisa od strane stručnjaka, Konfiguracija atributa podataka podržana sustavom, Komentar zapisa

Monitoring kiseličinog vatrenog plavca (Lycaena dispar) na području Međimurske županije 2023. godine

Metode osiguranja kvalitete podataka: Podaci su uređeni od strane vlasnika

Methods

Monitoring kiseličinog vatrenog plavca (Lycaena dispar) na području Međimurske županije 2020. godine: transekt

Monitoring kiseličinog vatrenog plavca (Lycaena dispar) na području Međimurske županije 2023. godine: transekt

Citation

Međimurska priroda - Javna ustanova za zaštitu prirode (2026). Projekt: "Monitoring kiseličinog vatrenog plavca (Lycaena dispar) na području Međimurske županije ". BioAtlas BioCollect. Preuzeto s https://biocollect-bioatlas.bioportal.hr/bioActivity/projectRecords/816fd9a4-4dfd-47bb-b992-d84df909fd83. Accessed 19.02.2026.

Digitised records

Metadata last updated on 10.02.2026 02:29